| YIN-YANG
|
Simbol yin-yang sve je popularniji širom zapadnog svijeta.
On simbolizira suprotnosti: Pokretne, vanjske, rastuće, gornje, tople,
vruće, svijetle, hiperaktivne, muške značajke mogu se klasificirati kao
Yang. Nepokretne, unutarnje, padajuće, donje, hladne, tamne, neaktivne i
ženske značajke mogu se klasificirati kao Yin.
Ne samo da su yin i yang suprotni jedan drugome, oni ne mogu ni
postojati jedan bez drugoga. Na primjer, kada ne bi bilo noći, ne bismo
imali s čime usporediti njezinu suprotnost-dan.
Polazeći
od principa ravnoteže Jin i Jang, glavi zadatak lečenja u
istočnoj medicini je uspostavljanje poremećenog balansa
Jin-Jang, obezbeđivanje harmonije, što je prema evropskim
predstavama zadatak uspostavljanja homeostaze, stimulacije
odbrambenih sila i reaktivne sposobnosti organizma.
|
 |
|
SINDROM JANG: |
SINDROM JIN: |
|
·
čilo raspoloženje, euforija, uznemirenost
·
konstitucija hipersteničnog tipa
·
sindrom Džun-Fen: izliv krvi u mozak, tromboza moždanih
arterija, paraliza nerva lica
·
lice hiperemično i sjajno
·
sjajne oči
·
kožna oštećenja sa otokom u crvenilom
·
crvenilo i naduvenost usana
·
na jeziku gusta žuta skrama
·
jezik intenzivne boje
·
grčevi
·
glas grub, glasan
·
govor aktivan, sa mnogo reči
·
disanje glasno, duboko, retko
·
zvonki kašalj
·
visoka temperatura
·
znojenje posle napora
·
mokraća mrke boje
·
zatvor
·
povećani apetit
·
težnja ka hladnoj hrani
·
gorušica u ustima
·
glavobolja sa temperaturom i drhtavicom
·
povremeni bolovi u telu, koji se pojavljuju iznenada,
jaki, različite prirode
·
bolesnik više voli hladnija mesta
·
razdirući bolovi u stomaku po uzimanju hrane
·
udovi topli na dodir
·
žeđ
·
puls plitak, ubrzan |
·
neraspoloženost
·
konstitucija asteničnog tipa
·
sindrom Sujlao: kašalj, krvava sluz, groznica sa
znojenjem i lupanjem srca, bolovi koji lome u slabinskom
delu, slabost u nogama, polucija, belo pranje
·
lice bledo zemljane boje
·
upale oči, mutne
·
kožna oštećenja bez promene boje i bez otoka
·
usne cijanotične
·
na jeziku bela skrama
·
jezik bled
·
ograničena pokretnost udova
·
glas nem, slab
·
govor usporen
·
disanje tiho, plitko, učestano
·
promukli kašalj
·
drhtavica
·
znojenje uz opštu slabost, noćno znojenje
·
mokraća svetle boje
·
retka stolica
·
odsustvo apetita
·
težnja ka toploj hrani
·
težnja ka slanoj hrani
·
stalne glavobolje sa vrtoglavicama
·
stalni tupi bolovi u telu
·
bolesnik više voli toplotu, ušuškanost
·
bolovi u stomaku koji se smanjuju posle uzimanja hrane
·
hlađenje udova
·
odsustvo žeđi
·
puls redak, dubok |
|
SINDROM JANG: |
SINDROM JIN: |
|
UNUTRAŠNJI SINDROM
Vezan je za pojam unutrašnjeg dela organizma, sa
unutrašnjim organima, kostima.
Pri delovanju štetnih faktora na unutrašnji deo javljaju
se sledeći simptomi
·
glavobolja sa visokom temperaturom bez drhtavice
·
nemir, žeđ, povraćanje, bol u stomaku, proliv ili zatvor
·
duboki, intenzivan puls
·
neravna žuta skrama na jeziku |
SPOLJAŠNJI SINDROM
Vezan je za pojam spoljašnjeg omotača u koji spadaju
površina kože i čula.
Pri delovanju štetnih faktora na spoljni omotač javljaju
se sledeći simptomi
·
glavobolja sa drhtavicom, povišena temperatura
·
zapušenost nosa
·
opšti bol koji lomi
·
plitak puls
·
tanka bela skrama na jeziku |
|
GROZNICA
·
žeđ, želja za obiljem hladnih napitaka
·
visoka temperatura
·
nemir
·
mala količina mokraće mrke boje
·
zatvor
·
neravna žuta skrama na jeziku
·
ubrzan puls |
PAD TEMPERATURE
·
odsustvo žeđi, težnja ka toploj hrani
·
bledo lice
·
slabo koncentrovana i obilna mokraća
·
bela skrama na jeziku
·
puls neravnomeran, redak |
|
PUNI SINDROM
·
konstitucija hiperstenična
·
trajanje bolesti – kratko
·
bolovi u stomaku, stalni, pojačavaju se na pritisak
·
puls dobro punjen
·
nema znojenja |
PRAZNI SINDROM
·
konstitucija astenična
·
hronična oboljenja
·
bolovi u stomaku koji nestaju na pritisak
·
nadimanje stomaka sa povremenim olakšavanjem
·
puls slabo punjen
·
izraženo znojenje |
|
Jang-ske i
Jin-ske namirnice
|
Namirnice „Jang“ |
Namirnice „Jin“ |
|
a
kukuruz |
a
lubenica |
|
a
senf |
a
grožđe |
|
a
đumbir |
a
nar |
|
a
biber beli, crveni, crni |
a
limun |
|
a
rotkva |
a
mandarina |
|
a
banana |
a
breskva |
|
a
kruška |
a
šljiva |
|
a
smokve |
a
urma |
|
a
krompir |
a
plavi patlidžan |
|
a
repa |
a
grašak |
|
a
celer |
a
tikvica |
|
a
beli luk |
a
kupus |
|
a
mahunarke |
a
morska salata (laminarija) |
|
a
sočivo |
a
šargarepa |
|
a
susam |
a
krastavac |
|
a
heljda |
a
peršun |
|
a
pšenica |
a
paradajz |
|
a
pirinač |
a
spanać |
|
a
med |
a
tikva |
|
a
propolis |
a
kikiriki |
|
a
susamovo ulje |
a
pečurke |
|
a
suncokretovo ulje |
a
proso |
|
a
kukuruzno ulje |
a
svinjetina |
|
a
govedina |
a
tovljeni šaran |
|
a
ovčetina |
a
kefir |
|
a
piletina |
a
voda |
|
a
zečetina |
a
so |
|
a
pačetina |
a
skrob |
|
a
kravlje mleko |
a
prepeličje jaje |
|
a
testenina |
a
sirće |
|
a
brašno |
a
deverika |
|
a
vino |
a
smuđ |
|
a
čaj zeleni |
a
divlji šaran |
|
a
čaj crni |
a
kumis |
|
a
šećer |
a
stipsa (alaun) |
|
a
jaje kokošije |
a
pelin |
|
a
orah |
|
|
a
mladi luk |
a
pupoljci breze |
„Jang-ske“ namirnice donose toplotu, čine telo čvršćim. Kod viška
njihovog korišćenja javlja se napregnutost, grozničavost,
razdražljivost. Leti, kada je toplo vreme, preporučuje se više „jin-ske“
hrane koja rashlađuje. Zimi prvenstvo treba davati „jang-skoj“ hrani
koja zagreva.
Unutrašnji
biološki sat
|
Meridijan |
Vreme
(h)* |
|
maksimalne
aktivnosti energije |
minimalne
aktivnosti energije |
|
pluća |
03 – 05 |
15 – 17 |
|
debelog
creva |
05 – 07 |
17 – 19 |
|
želuca |
07 – 09 |
19 – 21 |
|
slezine
i pankreasa |
09 – 11 |
21 – 23 |
|
srca |
11 – 13 |
23 – 01 |
|
tankog
creva |
13 – 15 |
01 – 03 |
|
mokraćne
bešike |
15 – 17 |
03 – 05 |
|
bubrega |
17 – 19 |
05 – 07 |
|
perikarda |
19 – 21 |
07 – 09 |
|
trostrukog grejača |
21 – 23 |
09 – 11 |
|
žučne
kese |
23 – 01 |
11 – 13 |
|
jetre |
01 – 03 |
13 – 15 |
U tradicionalnoj kineskoj medicini pet su elemenata (drvo,
vatra, zemlja, metal, voda) temeljni elementi našeg univerzuma koji
odgovaraju Proljeću, Ljetu, Centru, Jeseni i Zimi te ljudskoj jetri,
srcu, slezeni, plućima i bubrezima.
Moramo obratiti pozornost na:
- Proljeće zbog čišćenja,
- Ljeto zbog prilagodbe,
- Jesen zbog
nadoknađivanja i
- Zimi da bi se održala ravnoteže između tijela i
okoliša.
U traktatu „Huan
Di Nej-cin“ je rečeno: „Energija neba je početak života. Ta energija
nije ništa drugo do Jin i Jang, koji rađaju sve materije i stvari“.
U
normalnom stanju, odnosno u zdravom organizmu, društvu, prirodi između
Jin i Jang treba da je sačuvana tesna veze i potpuna uravnoteženost. Jin
i Jang se moraju zamenjivati, smenjivati u skladu sa ritmovima Vasione.
U tome se i sastoji put Tao.
Međusobno delujući i razvijajući se, Jin i Jang rađaju najfinije
energetske tokove – životnu energiju Či. Či je oko nas i
unutar nas . Stalno se menja sledeći prirodne zakone Jin-Jang, smenu
dana i noći, godišnjih doba, mesečeve faze, kretanje planeta.
Jin i Jang nikada ne miruju, oni se stalno međusobno dopunjuju i
menjaju. Ako se Jang povlači, povećava se Jin, a ako se povlači Jin –
dolazi do povećanja Jang.
|