|
Neka istraživanja o
Kordicepsu:
Kordiceps posjeduje silinu antioksidansa jer u sebi ima ogromne
količine betakarotena, vitamina E i C, minerala-selena i cinka,
ubihinona (koenzim Q10), imunomodelirajućih polisaharida i
drugih sastojaka.
Kordiceps sa svojim sastavom djelujući na epifizu potiče
proizvodnju melatonina, univerzalnog antioksidanta sa moćnim
djelovanjem protiv nastanka i suzbijanju stanica raka.
U kordicepsu se nalazi 77 mikro i makro elemenata, više od 80
tipova fermenata, nezamjenljive aminokiseline, nezasićene masne
kiseline i td. Tu su prisutni jednako vitamini i minerali
neophodni za čovjekovo zdravlje.
Uzimanje ovih preparata u bilo kojoj količini nije štetno.
Čovjek se ne može predozirati kada koristi preparate sa
kordicepsom. U svakom slučaju je prisutan princip sinergizma,
koji se naročito manifestira kod liječenja određenih bolesti.
Brz i odmah vidljiv efekt liječenja je upravo posljedica
sinergizma preparata. |
Američka farmacija je uspela iz kordicepsa izdvojiti unikatne supstance
kao što je kordicepin, kordicepska kiselina, adenozin, adenin, itd.,
koji imaju silnu moć jačanja imuniteta ljudi.
Ispitivanjima je ustanovljeno da je kvalitet bioloških efekata
kordicepsa povezan sa specifičnim kompleksom polisaharida. Veća
koncentracija polisaharida u eksperimentalnim uslovima je pokazala da je
imunoregulacija i antioksidativno djelovanje bilo jače do 15 puta.
U kraljevstvu gljiva najčešće ne dolazi do formiranja ploda, osim ako se
ne desi neki veliki stres koji izazove odgovor u vidu obrambene
reproduktivne faze. Prirodni uzročnici su obično vrućina i hladnoća,
požar i poplava, ili potpuna istrošenost izvora hrane koja dovodi do
nedostatka hranljivih materija. Veoma je teško u laboratorijskim
uslovima natjerati Cordyceps da donese plod, a i tada se to dešava
pomoću spomenutih mogućih uzročnika.
Zbog sve veće potražnje i zbog nedostatka prirodnih resursa, sve više
tvrtki proizvodi umjetno uzgojen Cordyceps. Velika snabdjevenost tržišta
podrazumijeva i velike razlike u čistoći i kvalitetu različitih
proizvoda koji sadrže Cordyceps. Također, stvara se situacija u kojoj
neetične kompanije prodaju neprihvatljivo veliki broj lažnih i
iskvarenih proizvoda pod imenom "Cordyceps" (Hsu i ostali, 2002.),
podrivajući povjerenje javnosti prema nečemu što bi moglo biti prirodni
lijek sa najširim spektrom djelovanja ikada napravljen.
Ovakva situacija se mijenja jer nam je dostupan sve veći broj metoda
analize i procjene (Holiday i ostali, 2004). Te suvremene kompjuterske
metode analize definiraju jasno ne samo što je pravi Cordyceps, već daju
i relativnu ocjenu njene potentnosti, a tipove i stupnjeve čistoće
Cordycepsa iz različitih izvora ocjenjuju fer i dosljedno. Zato
kvaliteta Cordycepsa koji se može naći na tržištu sve više raste, a tako
će biti sve dok kupci budu zahtijevali od proizvođača da obezbijede
analitičke profile Cordycepsa prije nego što ga upotrebe u svojim
proizvodima. Danas na zapadu Cordyceps najčešće koriste dvije grupe
konzumenata: sportaši i ljudi u godinama. Sportaši su počeli da ga
koriste nakon publiciteta izazvanog uspjehom kineskog ženskog
lakoatletskog tima na Kineskim državnim igrama 1993. Na tom takmičenju
oboreno je 9 svjetskih rekorda, i to sa zapanjujućom razlikom u odnosu
na prethodne! Isprva su sportski stručnjaci sumnjali na korištenje droga
koje dovode do poboljšanja rezultata, sve dok trener nije otkrio da je
tajna uspjeha u Cordycepsu koji je davao članicama tima!
Istraživanja su nedavno potvrdila da korištenje Cordycepsa povećava nivo
ATPa u stanici (Guowei, 2001), kao i potrošnju kisika (Jia - Shi Zhu,
2004).
ATP (adenozin tri-fosfat) je molekula koji oslobađa energiju u stanici.
Stalno pričamo o konzumiranju masti, proteina i škroba za dobijanje
snage, ali na staničnom nivou sve to se svodi na ATP koji oslobađa
staničnu energiju otpuštanjem fosfata, i od tri-fosfatnog oblika
adenozina postaje dvo-fosfatni oblik, koji se zove ADP (adenozin di-osfat).
Otpuštanjem fosfata dolazi do prekida veze, i tom prilikom oslobađa se
energija koju stanica može iskoristiti. Povećanje staničnog ATP-a znači
stvarno povećanje energije, koja može da se dalje koristi. Ono se
razlikuje od prividnog povećanja energije koje se dešava kada se koriste
stimulansi centralnog nervnog sustava, poput kofeina, efedrina i
amfetamina. Uzimajući lijekove poput amfetamina, pacijenti osjećaju kao
da imaju više energije, a to zapravo nije tako. Ti lijekovi utječu na
centralni nervni sustav, a ne na stanice, tako da je krajnji rezultat
manjak energije. Zato uzimanje amfetamina i dovodi do gubitka tjelesne
težine. Mozak misli da ima dovoljno energije, pa nastavlja sa
aktivnostima. Ali naravno, pošto nema dodatne energije koju stanice
troše svakog trenutka, tijelo je prinuđeno da crpi svoje rezerve, zalihe
masti. Korištenjem Cordycepsa postiže se dvostruki efekt - povećanje ATP-a
i veća potrošnja kisika, dobija se više energije za sagorijevanje, i
više kisika pomoću kojega se ono vrši. Zato sportaši koriste Cordyceps
kao izvor dodatne energije, a vojnici kao sredstvo koje smanjuje zamor.
Stariji ljudi ga uzimaju iz istih razloga - više energije i lakše
disanje.
Uticaj Cordycepsa na stanice raka
Jedna od najvećih koristi od Cordycepsa jest potencijal ove gljive kao izvora
novih lijekova protiv malignih oboljenja. Sve veći broj onkologa širom svijeta
preporučuje i koristi Cordyceps kao dodatak kemoterapiji, radijaciji i ostalim
konvencionalnim i tradicionalnim metodama liječenja raka. Pokazao je izvanrednu
sposobnost ne samo u sprječavanju rasta, u nekim slučajevima čak i uništavanju
određenih vrsta tumora, već i kao sredstvo pomoću kojeg imuno-sistem i cijelo
tijelo mogu da se održe jakim i vitalnim dok mu istovremeno prijete efekti
kemoterapije i radijacije (Namakura i ostali, 2003). Njegovo sekundarno
djelovanje pomaže organizmu da efikasnije raspolaže resursima imunološkog
sistema u slučaju stresa koji preživljava prilikom napada raka (Shin i ostali,
2003), i omogućava mu da prepozna, iskorjeni i spriječi abnormalije i bolest, i
na lokalnom, i na nivou sistema (Koh i ostali, 2002).
Pored dobro poznate imuno-modulacije koju izazivaju spojevi polisaharida,
postoje dokazi o još jednom mehanizmu kada je u pitanju djelovanje Cordycepsa na
tumore. To je povezano sa strukturom nekih od izmjenjenih nukleotida koje sadrži
ova gljiva, a koje imamo u primjeru spoja kordicepina (3 deoksiadenozina). Ovaa
molekula gotovo je jednak normalnom adenozinu, ali mu nedostaje atom kisika na
riboznom dijelu molekule na 3-poziciji. Isti nedostatak tog 3-kisika može se
vidjeti i kod drugih spojeva Cordycepsa, poput Dideoksiadenozina. Smatra se da
je nedostatak kisika na toj poziciji veoma značajan jer od njega zavisi
struktura DNK koja uz njegovu pomoć stvara vezu sa susjednim nukleotidima. Veza
se nalazi između 3. i 5. pozicije na riboznim dijelovima nukleotida, koji na taj
način stvaraju "strukturu ljestvica" koji drži DNK zajedno.
Prvi korak prilikom duplikacije bilo koje stanice jeste razdvajanje molekule DNK
po sredini, poput otkopčavanja rajsferšlusa, i raskidanja veze komplementarnih
nukleotida. Slijedi ubacivanje jednog po jednog novog, komplementarnog
nukleotida koji formiraju hidrogenske veze između komplementarnih parova, i
oblikuju veze fosfatnih - šećera između 3. i 5. pozicije na vanjskoj strani
molekula, odnosno riboznom dijelu. Sinteza novih molekula DNK brzo napreduje,
novi komplementarni nukleotidi se jedan po jedan sekvencijalno umeću u novu
molekulu DNK, sve dok se prvobitni niz DNK ne umnoži dvaput, a svaki od nizova
je identična kopija, i formira genetski kod za novu generaciju stanica. Odnosno,
sinteza se nastavlja umetanjem novih nukleotida, sve dok se ne povuče molekula
3. deoksiadenozina (kordicepina). Kada se to desi, na poziciji od vitalnog
značaja više nema kisika pomoću kojeg bi se stvorila 3.- 5. veza, i duplikacija
molekule DNK prestaje. Tada stanica ne može nastaviti sa diobom, i ne dolazi do
formiranja novih stanica. Kod normalnih stanica sisavaca, to umetanje
deoksigenovanog adneozina i nije od nekog značaja, pošto zdrave stanice u sebi
sadrže mehanizam popravka DNK. Kada dođe do ovakve greške, izmijenjeni nukleotid
(kordicepin) uklanja se iz niza nukleotida, i umeće se novi segment adenozina.
Nasuprot zdravim stanicama, stanice raka po definiciji gube svoj mehanizam
popravka DNK. (Da mogu ispraviti greške u svojoj DNK, ne bi bile stanice raka
raka). Većina bakterija i svi virusi (uključujući i virus HIV-a) nemaju
mehanizam popravke DNK. Kada pogledamo brzinu kojom se stanice raka dupliciraju,
jasno nam je kako bi takav mehanizam mogao izazvati značajnu reakciju protiv
tumora.
Na primjer, normalne stanice zdravog tkiva dojke imaju prosječan životni vijek
od oko 10 dana, i nakon tog vremena se dupliciraju. S druge strane, stanice raka
razmožavaju se mnogo brže od zdravih stanica. Dupliciraju se, u prosjeku, svakih
20 minuta. To znači da se množe otprilike 750 puta brže od stanica zdravog tkiva
kojim su okružene. Da je kordicepin podjednako toksičan za oba tipa stanica,
ubijao bi stanice raka 750 puta brže nego zdrave stanice. Ipak, kordicepin se
zbog spomenutog mehanizma popravka DNK kod zdravih stanica ne miješa u njihovu
replikaciju, a brzina kojom ubija stanice tumora mnogo je veća od 750:1. Ista
vrsta mehanizma prekida DNK odgovorna je i za antitumorni efekat nekih od agensa
koji se koriste u procesu kemoterapije. Mehanizam koji sprečava sintezu DNK
vjerojatno je odgovoran i za antiviralne efekte kordicepina. (Holliday, 2004.b)
(Liu i Zheng, 1993, i ostali).
Imunomodulacijski efekti
Veliki broj istraživanja bavi se imuno-enhatornim i imuno-supresivnim svojstvima
kordicepsa. Ova dvosmjerna regulacija funkcija imuno-sistema, odnosno činjenica
da on može da se ojača ili oslabi, zove se imunomodulacija i čini se da potiče
iz istog mehanizma u tijelu. Kada damo Cordyceps pacijentu čiji je imuni sistem
oslabljen usred bolesti kao što su rak, hepatitis ili HIV infekcija, broj i
aktivnost bijelih krvnih zrnaca raste.
Suprotno tome, ako isti taj Cordyceps damo nekom sa hiper-imunitetom, kao što je
to slučaj kod pacijenata oboljelih od lupusa, limfoma i reumatoidnog artritisa,
broj i aktivnost bijelih krvnih stanica opada, a raste broj crvenih krvnih
stanica. Sve krvne stanice proizvode se u koštanoj srži, prije svega u dugim
kostima nogu. One napuštaju koštanu srž kao nezrele, i putuju do drugih organa
gdje sazrijevaju u određene tipove krvnih stanica, kao što su crvena krvna zrnca
i T-stanice.
Kako je moguće da se isti spoj kod nekih pacijenata ponaša kao imuno-stimulator,
a kod drugih kao imuno-depresant? Po svemu sudeći, odgovor leži u djelovanju
Cordycepsa na mehanizam diferencijacije krvnih stanica koji signalizira tijelu
gdje treba poslati nezrele stanice. Taj mehanizam je jasno prikazan u studiji
koja se bavi načinom na koji Cordyceps utječe na sazrijevanje stanica leukemije
(Chen i ostali, 1997). Ova imunomodulacija na nivou diferencijacije je kao
prirodna bomba protiv bolesti. Tijelo dobija signal da treba da se bori protiv
bolesti, bilo da je u pitanju pad ili povećanje imuniteta.
Uticaj Cordycepsa na bubrege
Pacijenti sa kroničnim oboljenjem i smanjenom funkcijom bubrega često pate od
povišenog krvnog tlaka, proteinurije i anemije. Istraživanje provedeno na takvim
pacijentima pokazalo je da je nakon mjesec dana terapije Cordycepsom njihov
krvni tlak snižen za 15%, a značajno je smanjena i količina proteina. Pored
toga, primijećen je i skok superoksida dismutaze (SOD-a) koji, zajedno sa
utvrđenim smanjenjem seruma lipopeorksida, sugerira mogućnost neutralizacije
slobodnih radikala, što rezultira manjim oštećenjem stanica (Jiang i Gao, 1995).
U drugoj kliničkoj studiji, provedenoj na 57 pacijenata sa oštećenjem bubrega
izazvanim gentamicinom, bolesnici su tretirani sa 4-5 ml Cordycepsa dnevno, ili
nekim drugim, uobičajenim metodama. Nakon šest dana, grupa koja je primala
Cordyceps uspostavila je 89% normalne funkcije bubrega, dok je kontrolna grupa
povratila samo 45% normalne funkcije bubrega. Vrijeme potrebno za oporavak grupe
koja je uzimala Cordyceps bilo je znatno kraće nego kod kontrolne grupe.
Hipoglikemijski efekt
Još jedna oblast u kojoj su vršena mnoga istraživanja jest efekt Cordycepsa na
metabolizam glukoze u krvi. Dijabetes se tradicionalno dijeli na dva osnovna
tipa (tip 1 i tip 2). Kod bolesnika sa dijabetesom tipa 1 bolest se javlja u
ranom životnom dobu, a nastaje kada imuno-sistem napadne i uništi stanice
pankreasa koje proizvode inzulin, zbog čega je pacijent primoran da ovaj hormon
do kraja života unosi u organizam putem injekcija. Ovaj tip dijabetesa ima oko
10% oboljelih od ove bolesti dok ostalih 90% obolijeva od tipa 2, koji se javlja
kod odraslih. Dijabetes tipa 2 uzrokuje otpornost stanica na djelovanje
inzulina. Najvjerojatnije se radi o pretjeranom konzumiranju šećera i
rafiniranih ugljikohidrata tijekom dugog vremenskog perioda. Iako je ova
uzročno-posljedična veza još uvijek prilično kontroverzna, sve je više dokaza da
preveliki unos rafiniranih ugljikohidrata izaziva stanje kronične
hiperinzulinemije, a ona opet izaziva gubitak osjetljivosti na inzulin na
staničnom nivou. Bez obzira na klasifikaciju i način njegovog nastanka,
dijabetes je veoma ozbiljna bolest. Osnovni je uzrok sljepila, krajnjeg stadija
teških oboljenja bubrega i amputacije donjih udova. Također, povećava rizik od
moždanog udara, visokog tlaka, povećanja kolesterola u krvi i bolesti
kardiovaskularnog sistema.
Cordyceps je u brojnim ispitivanjima na ljudima i životinjama testiran i kao
potencijalni agens za reguliranje nivoa šećera u krvi, i zaista se dobro
pokazao. U jednom eksperimentu, kod 95% pacijenata kojima je davano 3 ml tekućeg
ili 3 gr suhog Cordycepsa dnevno, vidjelo se poboljšanje krvne slike, dok je u
kontrolnoj grupi tretiranoj ostalim metodama kod samo 54% pacijenata zabilježeno
poboljšanje. Zajednička nit rezultata ovih ispitivanja je pojačana osjetljivost
na inzulin i povećanje proizvodnje glukokinaze i heksokinaze, enzima iz jetre
koji reguliraju nivo glukoze. Kratko rečeno, Cordyceps može biti koristan kod
pacijenata oboljelih od dijabetesa, bilo da se daje sam ili sa drugim
lijekovima.
U jednom neobjavljenom istraživanju koje je autor proveo na subjektima koji nisu
imali dijabetes, a kojima je davano 3 grama (3 ml) Cordycepsa dnevno, otkrilo se
da su normalna variranja nivoa šećera u krvi koja se javljaju tokom dana,
odnosno povećanje nivoa glukoze nakon jela i njeno opadanje između obroka, bila
znatno umanjena kod grupe koja je uzimala Cordyceps. Nivo šećera poslije jela
nije rastao kao inače, i nije tako opadao između obroka. To može biti indikator
povećane efikasnosti mehanizma regulacije nivoa šećera u krvi. Još zanimljivije
je otkriće ove iste studije da su subjekti skloni alkoholu izgubili želju za
konzumiranjem pića 48 sati nakon početka terapije Cordycepsom. Naknadna
proučavanja potvrdila su sposobnost Cordycepsa da smanji potrebu za alkoholom.
Najavljena su nova istraživanja u ovoj oblasti.
Uticaj Cordycepsa na funkciju srca
Jedno od ozbiljnijih djelovanja Cordycepsa i u tradicionalnoj i u modernoj
medicini jest sposobnost stabilizacije pulsa, i ispravljanja srčane aritmije.
Ova gljiva danas u Kini predstavlja jednu od prvih linija odbrane u liječenju
ozbiljnih oboljenja te vrste. Iako je mehanizam djelovanja Cordycepsa u kontroli
aritmije samo djelomično poznat, smatra se da ga, makar dijelom, pokreće
prisustvo adenozina (Pelleg i ostali, 1990). Cordyceps sadrži značajnu količinu
adenozina, deoksiadenozina i sličnih nukleotida. Dokazano je da ovi spojevi
imaju veliki efekt na koronarnu i cerebralnu cirkulaciju (Toda i ostali, 1982)
(Bern 1980). Premda nijedan drugi lijek ili biljka nemaju jednako djelovanje kod
svih pacijenata, rijetki su slučajevi u kojima se aritmija nije poboljšala nakon
dodavanja Cordycepsa klasičnoj terapiji. Još uvijek nije poznato da je Cordyceps
reagirao suprotno od bilo kojeg drugog lijeka protiv aritmije, i čini se da je
zbog svoje netoksičnosti izvanredan izbor u liječenju ovakvih bolesti. Cordyceps
se tradicionalno koristi u terapiji srčanih oboljenja, a dobro se pokazao i kod
pacijenata koji su pretrpjeli moždani udar.
Istraživanja provedena na pacijentima sa kroničnim srčanim oboljenjima pokazuju
da dugotrajno uzimanje Cordycepsa u kombinaciji sa uobičajenom terapijom -
digoksinom, hidrohlorotiazidom, dopaminom i dobutaminom, dovodi do poboljšanja
kvaliteta života pacijenata, u usporedbi sa bolesnicima iz kontrolne grupe. Pod
tim se podrazumijeva opće fizičko stanje, mentalno zdravlje, seksualni nagon i
srčana funkcija (Chen, 1995).
Uticaj Cordycepsa na jetru
Skoro sve studije pokazale su da Cordyceps poboljšava funkcioniranje ovog važnog
organa. Primjera radi, na Orijentu se Cordyceps redovno koristi kao dodatak
terapiji kroničnog hepatitisa B i C. U jednoj od studija, ekstrakt Cordycepsa
upotrebljen je u kombinaciji sa ekstraktima nekoliko drugih medicinskih gljiva,
kao dodatak lamivudinu u terapiji hepatitisa B. Lamivudin je uobičajeni
antivirusni lijek koji se koristi u terapiji hepatitisa. U toj studiji je grupa
koja je dobijala ekstrakte Cordycepsa i ostalih medicinskih gljiva pokazala
bolje rezultate u kratkom vremenskom periodu od kontrolne grupe koja je uzimala
samo lamivudin (Wang i ostali, 2002).
Cordyceps i seksualna
disfunkcija kod muškaraca/žena
Cordyceps se vjekovima koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini kao lijek za
mušku i žensku seksualnu disfunkciju, poput hipolibidinizma i impotencije.
Preklinički podaci dobijeni eksperimentima na miševima pokazali su da ova gljiva
ima efekte slične seksualnim steroidima (Wan i ostali, 1988). Klinička
testiranja na ljudima potvrdila su djelotvornost Cordycepsa u borbi protiv
smanjenog seksualnog nagona. Rezultati jedne takve studije (Yang i ostali, 1995)
pokazali su da je kod pacijenata tretiranih Cordycepsom tokom 24 sata došlo do
povećanja 17-keto-steroida u urinu. Sve to ukazuje da je moguće da CS-4 ima
utjecaja na seksualni nagon, bilo preko sistema seksualnih hormona ili direktnog
djelovanja na spolne organe, a paralelno sa efektima na hipotalamo-pituitarno-drenokortikalnu
os. (Zhu, 1998) Postoje hipoteze da aminokiseline, vitamini, cink i ostali
elementi koje sadrži Cordyceps utječu na veću izdržljivost sperme, što se
pokazalo u na kliničkim i prekliničkim studijama (Guo, 1986).
Neka svaka vaša
terapija bude učinkovitija. To se postiže primjenom kordicepsa!!!!
|